Žak Rivet

Žak Rivet (1928 – 2016)  bio je francuski filmski režiser, jedan od začetnika Novog talasa i filmskog modernizma. Rivet, i kao kritičar i kao filmski stvaralac, inkarnira duh Novog talasa možda preciznije od bilo kog drugog reditelja. Ono što karakteriše njegovo delo jesu radikalnost, sklonost ka eksperimentu, intenzivan odnos s istorijom filma, umetnošću i dinamikom realnog sveta, pitanje modernosti.

Godine 1950. osniva, zajedno sa Godarom, Trifoom, Romerom, filmski časopis Gazette du Cinema. Nakon što je taj časopis ugašen, ova četvorka prelazi u kultni filmski časopis Cahiers du Cinéma, gde će Rivet 4 godine biti urednik. Upravo je Rivet kao kritičar svojim tekstovima u velikoj meri odredio naše shvatanje filmske moderne. U grupi budućih reditelja okupljenih oko časopisa Cahiers du Cinéma, Rivet je prvi koji u ranoj fazi, pored interesovanja za estetiku, obraća pažnju na pitanja ekonomije i pokazuje političku svest koja naginje ka levici.

Oko 1958. godine započinje rad na svom prvom dugometražnom filmu Pariz nam pripada, koji dovršava dve godine kasnije, koristeći iznajmljenu opremu i ostatke filmskih rolni, dok 1974. nastaje film Selin i Žili se voze čamcem, verovatno Rivetovo napoznatije i najcenjenije delo. Ostala značajna ostvarenja uključuju filmove: Kaluđerica (1966), Out1 (1971), Severni most (1981), Ljubav na zemlji (1984), Četvoročlana družina (1989), Lepa svađalica (1991), itd.

Fakultet za medije i komunikacije je povodom retrospektive njegovih filmova na 24. Festivalu autorskog filma, objavio njegov esej Pismo o Roseliniju, kao i zbriku njegovih kritičkih tekstova i razgovora Žak Rivet: tekstovi i razgovori.

Film od početka do kraja izmišlja samog sebe, ne u nekim međusobno odvojenim fazama, već u uzastopnim trenucima istog elana, istog mlaza, iste avanture tokom koje se istina filma postepeno otkriva. Tek tada je igra odigrana. Na gledaocima je da zaigraju svoju.

Na uskršnjoj pauzi smo do 14. aprila.

Sve naručene knjige u ovom periodu šaljemo po povratku.