Žan-Lik Nansi

Žan Lik Nansi (1940) je jedan od najvažnijih savremenih filozofa. Njegova polja istraživanja su vrlo raznolika – preko pitanja zajednice, prirode političkog, nemačkog romanticizma, psihoanalize, književnosti, tehnologije i hermeneutike. Nansi je objavio brojne, veoma polemičke knjige o gotovo svim najvažnijim predstavnicima filozofske modernosti (Kant, Hegel, Niče, Huserl, i Hajdeger), kao i mnoge, često eruptivne debate sa svojim savremenicima, francuskim filozofima: Lakanom, Fukoom, Blanšoom, Batajem, Liotarom, Deridom, i Badijuom. Njegov filozofski ugled danas se prostire izvan granica francuske akademske scene, i utemeljen je na jedinstvenoj dekonstrukciji zapadnjačke metafizike i njenog logocentričkog pojmovnog aparata. U izvesnom smislu, celokupan teorijski opus Žan-Lik Nansija se može podeliti u najmanje tri posebne, mada duboko posredovane oblasti: filozofiju, politiku i umetnost.

Predaje filozofiju na Univerzitetu u Strazburu i gostujući je profesor humanistike na Univerzitetu Kalifornije u Berkliju i Slobodnom univerzitetu u Berlinu.

Pored brojnih tekstova, na našim jezicima su prevedene sledeće Nansijeve knjige: Dva ogleda: Razdelovljena zajednica (Multimedijalni Institut, Zagreb, 2003); Stvaranje svijeta ili mondijalizacija (Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2004); Abas Kjarostami: očiglednost filma (Institut za film, Beograd, 2005); Iskustvo slobode (Beogradski krug, Beograd, 2009); Muze (MeandarMedia, Zagreb, 2014).

Fakultet za medije i komunikacije objavio je 2017. godine njegov esej u koautorstvu sa Filipom Laku-Labartom, zajedno sa izborom tematski srodnih tekstova, objedinjenih pod naslovom Nacistički mit / Dekonstrukciji hrišćanstva. U pripremi je i njegova knjiga Banalnost Hajdegera.

Uljuljkivati se u čvrste pouzdanosti morala i demokratije ne samo da ne jamči ništa nego nas izlaže riziku da ne vidimo kako dolazi ili kako se vraća ono čija se mogućnost pojavljivanja ne smatra čistim istorijskim slučajem.

Pretraga