Žil Delez

Žil Delez (1925 – 1995) je jedan od najuticajnijih filozofa druge polovine 20. veka. Pisao je o filozofiji, književnosti, likovnoj umetnosti i filmu, ali i događaju, želji, etici i politici – posredstvom kanonskih figura moderne filozofije i umetnosti. Delez je filozofiju video kao tvorevinu koncepata, mišljenje paradoksa, prevazilaženje analitičke filozofije. Svoju filozofsku misao opisivao je sintagmom „transcedentalni empirizam“

Bio je predavač na Sorboni, imao je nameštenje u francuskom Nacionalnom centru za naučna istraživanja, zatim bio profesor na Univerzitetu u Lionu, a 1969. je bio imenovan za profesora na Univerzitetu Pariz VIII ili Univerzitet Vinsens u Sen-Deniju, eksperimentalnoj školi za reformaciju obrazovanja, gde je predavao do penzionisanja.

Delezova brojna dela bave se širokim opsegom tema i mogu se naći u prevodu na srpskohrvatski: Fuko (IKZS, 1989) Kafka (IKZS, 1998), Prust i znaci (Plato, 1998), Niče i filozofija (Plato, 1999), Bergsonizam (Narodna knjiga, 2001), Razlika i ponavljanje (Fedon, 2009), Spinoza i problem izraza (Fedon, 2014), Kantova kritička filozofija (Fedon, 2015), Hladno i okrutno: predstavljanje Zaher-Mazoha (Fedon, 2015), Logika smisla (Sandorf + Mizantrop, 2015), Nabor: Lajbnic i barok (Fedon, 2018). U saradnji sa Feliksom Gatarijem, radikalnim psihoanalitičarem, pisao je: Kapitalizam i shizofrenija 1: Anti-Edip (IKZS, 1990), Kapitalizam i shizofrenija 2Tisuću platoa (Sandorf + Mizantrop, 2013), Šta je filozofija? (IKZS, 1995). Sredinom osamdesetih godina Delez se dosta bavio promišljanjem filma: Pokretne slike (IKZS, 1998), Film. 2, Slika-vreme (Filmski centar Srbije, 2010). Fakultet za medije i komunikacije objavio je njegovo predavanje Šta je stvaralački čin? (2017).

Razum je uvek region isklesan iz iracionalnog - ne sklonjen od iracionalnog, već isprepletan istim i definisan jedino određenom vrstom veze među iracionalnim faktorima. Ispod razuma leže delirijum i zanos.

Pretraga