Društvena istorija psihoanalize

Nema veće bajke od one o neutralnoj psihoanalizi.

Prošle su decenije otkako je Frojd pao u nemilost, ne samo u mejnstrim psihijatriji nego i u radikalnoj misli, gde su i on i Lakan bili optuženi za seksističke i klasne predrasude. Društvena istorija psihoanalize odbija da prihvati ovu rastuću depolitizaciju nekadašnjeg revolucionarnog područja, i upućuje nas na to da psihoanaliza mora biti kolektivni politički zadatak a ne individualna psihološka stvar.

Autor razbija udoban narativ psihoanalitičara kao teoretičara iz fotelje koji smireno tumači porodične komplekse u bezbednom okruženju ordinacije. Prisećajući se Frojdovih radikalnih trenutaka (pružanje podrške revoluciji 1917. i otvaranje besplatnih klinika), zatim višegodišnje borbe Vilhelma Rajha da ospori političku neutralnost psihoanalize u Austriji i Nemačkoj, ili delovanja manje poznatih ličnosti kao što su marksistički psihoanalitičari Mari Langer i Fransoa Toskel, autor istražuje kako je revolucionarno vrenje oplodilo istraživanje nesvesnog, i oživljava to dragoceno nasleđe kako bi konačno vratio psihoanalizu u središte borbi za emancipaciju.

Psihoanalitičar i psiholog, koji se u svom akademskom radu bavi istorijskom analizom razvoja polja psihoanalize i njenim doprinosima revolucionarnim borbama. Od učvršćivanja psihoanalize kao nove naučne discipline, preko njenog bega u apolitičnost tokom perioda nacizma, i različitih paralelnih borbi da se psihoanaliza približi narodu, autor se bavi pokušajima njenog artikulisanja kroz okvir aktuelnih društveno-političkih okolnosti.

UVOD
/ Frojd gleda ka Istoku
/ Vera Šmit i psihoanaliza u zemlji Sovjeta
/ Vilhelm Rajh, od bečke poliklinike do Sekspola u Berlinu
/ Budućnost Frojdovog pesimizma
/ Mari Langer: iz Beča 1930-ih godina u Latinsku Ameriku 1970-ih
/ Od katalonske komune do klinike La Bord
/ Obnavljanje revolucionarne psihoanalize u Nemačkoj: hajdelberško iskustvo
ZAKLJUČAK: Koja pojava se zove Ernest Džouns?
U prilog jednoj drukčijoj psihoanalizi

Edicija: Vreme trešanja

Prevod s francuskog: Slavica Miletić

Lektura: Đorđe Čolić, Aleksandra Prole
Dizajn korice: Stefan Unković
Tehničko uređenje: Slobodan Tonić
Obim: 216 str.
Format: 12 x 18 cm
Povez: broširan

Godina izdanja: 2025.
ISBN 978-86-6126-026-1

1171 rsd937 rsd20%

FMK knjige su na kolektivnom odmoru.

Sve porudžbine putem sajta šaljemo nakon 12. januara.